Od januara do septembra u Njemačkoj je podneseno ukupno 251.213 zahtjeva za azil. To je više u prvih devet mjeseci ove godine, nego u cijeloj 2022. godini. Međutim, brojke su znatno manje u odnosu na 2015. i 2016. godinu kada su mnogi ljudi pobjegli u Europu zbog rata u Siriji. Važno je napomenuti da u Njemačkoj živi i oko milijun izbjeglica iz Ukrajine koji ne moraju podnijeti zahtjev za azil.
“Previše ljudi dolazi neregularnim putevima. Naš je posao to ograničiti”, rekao je kancelar Olaf Scholz na konferenciji parlamentarne skupine SPD-a. Savezna vlada je sastavila paket mjera za ograničavanje neregularne migracije i brže deportiranje ljudi bez ikakvih izgleda da ostanu. Ova odluka ne bi trebala utjecati na temeljno pravo pojedinca na azil. “Ovo nije jednostavan korak, ali je neophodan ako želite osigurati učinkovitost sustava”, rekao je Scholz o planiranim mjerama.
Savezna vlada ima dva cilja:
Smanjiti broj ljudi koji dolaze u Njemačku, a oni koji su Njemačkoj neregularno (ilegalno) trebaju što prije napustiti zemlju.
Kontrole na granicama posebno s Poljskom već su pooštrene. Maksimalno trajanje pritvora pri odlasku trebalo bi produžiti sa sadašnjih deset na 28 dana kako bi vlasti imale više vremena da se pripreme za deportaciju i da to uspješno obave. Kršenja zabrane ulaska i boravka trebala bi ubuduće biti dovoljan razlog za pritvor do deportacije. Naglašeno je da posebno treba brže deportirati kriminalce. Kako bi se olakšao posao vlastima, boravišne dozvole trebale bi imati duže trajanje.
“Svako ko nema pravo ostati u Njemačkoj mora ponovno napustiti našu zemlju”, kaže Nancy Faeser. Kako bi zaštitila temeljno pravo na azil, Njemačka mora “značajno ograničiti” neregularnu migraciju.