Oktobarski festival
Narodni festival Oktoberfest u Münchenu, lokalno poznat kao “d’Wiesn,” je najveći takav događaj na svijetu. Ovaj festival se tradicionalno održava svake godine na Theresienwiese polju u bavarskoj prijestolnici Münchenu, iako je u prošlosti bilo nekoliko otkazivanja uslijed ratova i pandemija. Oktoberfest ima značajan ekonomski utjecaj na grad München i traje od sredine septembra do početka oktobra.
Organizator ovog masovnog događaja je gradska uprava Münchena, tačnije odsjek za rad i ekonomiju. Pivovare u Münchenu posebno za Oktoberfest pripremaju pivo koje mora zadovoljiti stroge kriterije, uključujući minimalni udio ekstrakta od 13,5 stepeni plato (mjerna jedinica za gustoću šećera u pivu) i sadržaj alkohola između 5,8% i 6,4%.
Vrijedno je napomenuti da je Oktoberfest 2018. godine generirao izniman prihod od čak 1,2 milijarde eura, uključujući i dobit od noćenja posjetitelja.
Historija festivala
Prvi Oktoberfest
Povodom vjenčanja bavarskog princa Ludwiga i princeze Therese 12. oktobra 1810. godine, održano je niz privatnih i javnih proslava u Münchenu, uključujući i konjske trke 17. oktobra. Odatle potiče tradicija Oktoberfesta. Vjeruje se da je Andreas Michael Dall’Armi, u svojstvu zapovjednika Nacionalne garde, predložio konjske trke s izložbom i priredbom kao javno pokazivanje poštovanja prema mladencima. Postoji rasprava oko toga je li originalna ideja potekla od Franz Baumgartnera, vozača kočija i podoficira Nacionalne garde.
Mjesto festivala, koje je tada bilo izvan grada, odabrano je zbog prirodnih karakteristika. Sendlinger Berg (današnja Theresienhöhe) služio je kao tribina za 40.000 gledatelja tih konjskih utrka. Festivalska livada ostala je nenaseljena, osim kraljevske šatorice. Posjetitelji su se hranili iznad tribine na padini gdje su “trgovci” nudili vino i pivo. Prije početka utrke, održana je ceremonija počasti mladencima i kraljevskoj obitelji u obliku povorke sa 16 dječjih parova koji su nosili kostime koji su predstavljali posjede Wittelsbacha, devet bavarskih krugova i drugih regija. Nakon toga, hor školske djece izvodio je pjesmu, a potom su uslijedile trke s 30 konja na stazi dugačkoj 11.200 stopa (3270 metara). Pobjednikom je izašao konj navodnog inicijatora Franz Baumgartner, kojemu je zlatnu medalju uručio vođa utrke i državni ministar Maximilian Graf von Montgelas.
Kako se razvijao festival
Nakon što je Oktoberfest izostao 1813. zbog Napoleonovih ratova, od 1814. je počeo rasti i razvijati se. Festival je postao sve popularniji, a na stazi za konjske trke počeli su se pojavljivati penjački stupovi, kegljaške staze i ljuljačke. Godine 1818. postavljen je prvi karusel, a lutrije su privukle posebno siromašnije građane s nagradama poput porculana, srebra i nakita. Grad München je preuzeo organizaciju Oktoberfesta 1819. godine i donijeta je odluka da se festival planira i održava svake godine.
Od 1850. godine dominira kip Bavarije visok gotovo 20 metara nad festwieseom. Godine 1853. dovršena je Ruhmeshalle (Dvorana slavnih) koja je stajala podno Bavarije. Nekoliko puta festival je izostao, uključujući razdoblja izazvana kolera epidemijama 1854. i 1873. godine te ratovima poput Prusko-Austrijskog rata 1866. i Francusko-Njemačkog rata 1870. godine.
Krajem 19. vijeka Oktoberfest je postao poznat kao svjetski poznat narodni festival. Trajao je duže i pomaknut je prema početku septembra kako bi se iskoristili topli i lijepi dani prije početka jeseni. Od tada, samo zadnja sedmica festivala pada u oktobar.
Od 1880. godine gradske vlasti odobravaju prodaju piva na festivalu. Pivo je posluživano u malim štandovima. Prvi veliki šator postavljen je 1898. godine. Nürnberški gostioničar Georg Lang osigurao je pet štandova putem posrednika i izgradio svoj “Bierburg” s kapacitetom za 6000 posjetitelja. Oko 120 zaposlenika i 30-člani trubački orkestar u tradicionalnim odorama, neki pod Langovim vodstvom, brinuli su se o gostima. Kasnije su se počeli pojavljivati veliki šatori na festivalu, a također i više zabavljača i vlasnika lunaparkova koji su pridonosili dodatnoj zabavi.
Otvaranjem prve pečenjare piletine 1881. godine i uvođenjem električne rasvjete na vanjskim dijelovima Oktoberfesta 1885. godine, festival je postao moderniji. Električna rasvjeta u šatorima je dodana 1901. godine. 1895. godine održana je povorka u narodnim nošnjama, koja je postala inspiracija za današnju povorku na Oktoberfestu. Tijekom Prvog svjetskog rata i ekonomske nestabilnosti, festival je nekoliko puta prekinut između 1914. i 1924. godine. Uprkos tim izazovima, Oktoberfest je nastavio rasti i razvijati se te je 1950. godine postao najveći svjetski narodni festival. Pferderennen (konjske utrke) su prestale nakon Drugog svjetskog rata, osim za jubilarnu godinu 1960. i 2010. godinu.
Tokom nacističke ere, Oktoberfest je postao sredstvo propagande. Cijena piva bila je strogo regulirana, a Židovima je bilo zabranjeno raditi na festivalu. Godine 1935. 125. godišnjica festivala proslavljena je velikom povorkom koja je promovirala nacističku uniformiranost i vlast. Godine 1938., pod Hitlerovom vlašću, festival je preimenovan u “Veliki njemački narodni festival” i privukao je mnogo sudetskih Nijemaca.
Tijekom Drugog svjetskog rata nije bilo Oktoberfesta. Nakon rata, 1949. godine, festival se ponovno održao. Godine 1950. Thomas Wimmer, gradonačelnik Münchena, započeo je tradiciju otvaranja festivala udarcem čepa u bačvi. Oktoberfest je tijekom narednih desetljeća postao najveći narodni festival na svijetu, a konjske utrke su prestale nakon rata, osim za jubilarnu godinu 1960. i 2010. godinu.
Oktoberfest danas
Oktoberfest privlači milione posjetilaca iz raznih zemalja svake godine. Posljednjih godina, mnogi dolaze obučeni u tradicionalnu bavarsku odjeću, kao što su kožne hlače ili Dirndl haljine. Postoji zabrinutost zbog prekomjernog alkoholnog konzumiranja, pa su uveli razne mjere, gdje se do određenog vremena svira samo tradicionalna muzika i ograničava glasnoća muzike kako bi se očuvala porodična atmosfera. Međutim, neki kritikuju festival kao masovnu pijanku koja nema veze s pravim narodnim festivalom.